Srdobolja je zarazna bolest, koja se javlja većinom kao rednja (epidemija), u ovo doba godine.
Ljudima je poznata još iz najstarijih vremena. Naročito za vreme ratova, među vojnicima, u rđavim, prepunjenim, prljavim stanovima, pojavljivala se srdobolja kao pravi bič božji. U Napoleonovim vojnama, u krimskom ratu, u severoameričkom, francusko-pruskom, u rusko-turskom i srpsko-turskom ratu silan je svet pomro od dizenterije: ona je bila, često, opasnija za vojsku nego i najsavršenije neprijateljsko oružje. A vojnici su je posle raznosili kućama, u svoja sela i varoši, te je dolazilo do epidemija strahovitog obima (takozvanih pandemija), koje su prosto desetkovale stanovništvo tih krajeva.
I danas se srdobolja najlakše širi pod sličnim okolnostima. Gde mnogo neukog sveta stanuje u teskobnim, prljavim stanovima, tu se i dizenterija najpre zacari. Zato su rednje najčešće po selima i po sirotinjskim varoškim krajevima. A naročito kad naiđe gladna godina, jer se tada u takvim kućama još manje pazi na čistoću i na hranu.
Zašto je to tako, lako se razume, kad se zna kako se srdobolja širi.
Od dizenterije će se čovek razboleti samo ako proguta kužnu klicu njenu. A kužna se klica nalazi samo u izmetu ljudi koji već boluju od srdobolje. Znači, dakle, da će čovek dobiti srdobolju ili ako dođe u direktan dodir sa zabrljanim bolesnikom ili sa stvarima koje je on zabrljao, ili ako dobije da jede ili pije štogod što je zabrljano u kući gde leži bolesnik.
U seljačkoj i sirotinjskoj će se kući, prema tome, dizenterija najlakše zaleći. Tu se ne pazi mnogo na čistoću, a svi ukućani neprestano su u dodiru sa bolesnikom. On vrlo brzo zagadi svojim izmetom i postelju i sobu; druga čeljad se dotiču i njega i njegovih stvari, a sapun je u takvim kućama skupa ili čak i nepoznata stvar; ruke će im, dakle, biti stalno okužene; takvim će rukama jesti, i takvim će rukama i klicu srdobolje uneti u sebe. A ne moraju oni baš ni doći u neposredan dodir sa bolesnikom i njegovim stvarima, pa ipak da se okuže: može domaćica negovati bolesnika, zapirati ga, presvlačiti i tako dalje, pa da zabrljanim, neopranim rukama spremiti i deliti hranu ukućanima, i zaraziti na taj način i njih. I odista, retka je u selu i u sirotinjskom varoškom kraju kuća, gde se jedan ukućanin razboli od srdobolje, a da se ubrzo ne pobole i ostali. A kako biva u takvim kućama, isto tako biva i u kasarnama, kaznenim zavodima i drugim mestima, gde mnogo ljudi žive zbijeno jedno uz drugo.
Pa se onda iz take jedne kuće zaraza širi dalje. Komšije, prijatelji dolaze da obiđu bolesnika ili, ako on umre, da posede kod mrtvaca; tu jedu, piju, ili se bar zabrljaju, pa onda odnose bolest i svojim kućama. I tako to ide redom.
Ili kraj kuće, gde je bolesnik, ima rđav, plitak bunar, pa se voda u njemu zagadi ili zato, što je tu u blizini i rđav nužnik, ili stoga, što se kraj njega pere bolesničko rublje. Drugi svet pije onda tu zagađenu vodu, guta kužnu klicu i dobija takođe srdobolju.
Ili još nešto drugo bude: Iz kuća, u kojima ima bolesnika, iznose se životne namirnice na prodaju. Žena, kojoj su ruke zagađene, bere voće, povrće, vadi sir, kajmak, i odnosi ili šalje na prodaju. Ili se voće i povrće meće u krpe, ponjave, koje su kraj bolesnika zagađene, pa se tako donosi na pijacu. U oba slučaja te su namirnice okužene, pa ako se jedu presne, neoljuštene i neoprane, one okuže i onoga koji ih jede, prenesu zarazu iz sela u varoš.
Eto, tako se širi zaraza, tako se dobija srdobolja.
Prema tome možete i sami izvesti, šta vam treba raditi, pa da se sačuvate te opake bolesti:
- Ne odlazite nipošto u kuće, u kojima ima bolesnika sa krvavim prolivom. Iz takvih kuća ne uzimajte nikakve stvari, ni za jelo ni za kakvu drugu upotrebu.
- Jedite u ovo doba godine samo ono, što se kuva ili peče; vatra ubija kužne klice. Od jela, koja se presna jedu, naročito od voća, jedite samo ono, što se može oljuštiti ili dobro oprati. Ove je drugo sumnjivo,
- Kad niste uvereni, da je voda iz dobrog vodovoda ili sigurnog izvora ili bunara (kad ste, naprimer, na putu), vi je pijte samo prokuvanu ili tražite mineralnu vodu.
- Za svaki slučaj, pre svakog jela dobro operite ruke.
- Pazite da ničim ne pokvarite stomak; u poremećenom želudcu i crevima svaka se bolest lakše zaleže.
- Kad vidite, da vam je koji ukućanin dobio srdobolju i proliv sa sluzastim i krvavim izmetom, zovite odmah lekara i slušajte šta vam on kaže.
Kad tako radite, nikad nećete dobiti srdobolju. Nijedan se lekar ni za vreme najveće rednje nije razboleo od dizenterije, zato što ume da se čuva.
A ako tako radite, sačuvaćete se i druge opasne bolesti, koja se, evo, u Beogradu javlja — sačuvaćete se i tifusa. Jer i kužna klica tifusa nalazi se samo u izmetu ljudi koji boluju od tifusa, i tifus čovek dobije samo ako tu kužnu klicu proguta, i ona se isto onako raznosi kao i kužna klica srdobolje, pa ćete se i od nje odbraniti iz isti način, na koji se branite i od bacila dizenterije.